I ove školske godine naši gimnazijalci sudjeluju u projektu Čitanje u fokusu (5. ciklus).

Projekt je to u kojem čitaju, razmišljaju, prisustvuju radionicama te pišu i ocjenjuju kritičke osvrte na četiri zadane poklonjene knjige, ali i osmišljavaju pitanja za autore. Tako smo 18. rujna putem ZOOM-a prisustvovali razgovoru s francuskim autorom Sabylom Ghoussoubom, autorom nagrađenog romana „Bejrut na Seni“.

Potpuno drukčije iskustvo je vidjeti i čuti književnika/cu uživo, dobiti potpis i rečenicu za sjećanje u svoj primjerak knjige i fotografiju s umjetnicom kao što su to ČUF-ovci imali priliku u četvrtak 9. listopada 2025. u Knjižnici „Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu. Četrnaest zabočkih gimnazijalaca predvođeno mentoricom Sandrom Babnik Lončar susrelo se s nizozemskom književnicom Carmien Michels čiju smo zbirku pripovijedaka „Očevi koji tuguju“ upravo pročitali. Neki već imaju par knjiga s potpisom u svojoj kućnoj knjižnici, a pojedincima je bio zanimljiv susret vrijedan pamćenja.

Veselimo se sljedećem susretu s finskim književnikom u prosincu  i malom izletu vlakom u Zagreb.

Školski sindikat Preporod podnosi

PRIJEDLOG ZA IZBOR POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Svaki sindikat i svaka skupina od najmanje 20% radnika koja će podnijeti listu kandidata za izbor članova povjerenika radnika za zaštitu na radu određuje po jednog svog predstavnika i po jednog zamjenika u izborni odbor.

Izborni odbor ima neparni broj članova s najmanje tri člana. Ako bi izborni odbor imao parni broj članova, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora povjerenika za zaštitu na radu ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će sindikat s najvećim brojem članova.

Izborni odbor će biti imenovan na skupu radnika kojeg će sazvati potpisnik ovoga prijedloga.

Ovaj je prijedlog na dan podnošenja objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca te dostavljen ostalim sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu.

Prijedlog za izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu

ZA SINDIKAT:

Katarina Halambek Švec, prof.

I ove godine učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok sudjelovali su na 14. Znanstvenom pikniku u Donjoj Stubici. Manifestacija okuplja znanstvenike, edukatore i učenike kako bi promicali znanost i učenje kroz zanimljive pokuse i radionice. Ove godine matematika se predstavila radionicom “Igra i matematika”, a posjetitelji su imali priliku kroz igru otkrivati matematičke zadatke. Iz fizike u radionici “Koja je to tekućina?” učenici su mjerili kut loma tekućine, izračunavali indeks loma svjetlosti tekućine i prema dobivenim rezultatima odredili su o kojoj se tekućini radi.

Iz biologije učenici su upoznali ekosustave te su sudjelovali u izradi ekosustava u boci. Kroz interaktivne modele, edukativne igre i kratke eksperimente učenicima su predstavljeni eko sustavi šume, stepe i bare.

Na znanstvenom pikniku sudjelovali su učenici: 3.pm Jakov Frgec, Donata Motočić, Lorena Čajko, Patrik Dinjar, Luka Gospočić, Anja Blažinić Žagar; 2.pm Magdalena Mlinarić, Eva Glavač; 4.a Paola Novak, Samanta Horvat; 4.b Nicol Majdak i Matea Popović.

Mentori učenicima bili su: Maja Novački, prof., Pavita Barun, prof., Nataša Mihaljević Bobičanec, prof, Mihael Bobičanec, prof., Nada Mihovilić, prof., Irena Futivić, prof i Ana Culej, prof.

29. rujna 2025. u Zaboku je obilježen Svjetski dan srca. U Gradskoj galeriji povodom Svjetskog dan srca održana su sljedeća predavanja: Visoki tlak – mala promjena, veliki učinak” – dr. Vedrana Vlahović, “Starije osobe i srčane bolesti” – dr. Mateja Pracaić ,Starije osobe i srčane bolesti” – dr. Mateja Pracaić, Hipertenzija – povišen krvni tlak” – dr. Ivan Lipovac i “Manje je više” – dr. Mateja Frankol.

U organizaciji programa sudjelovale su  Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Klinika Magdalena, Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Dom zdravlja KZŽ i Krapinsko-zagorska županija. Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima i brige o zdravlju srca. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. U 2024. godini od KVB u Hrvatskoj je umrlo 2034 osoba, odnosno 39,8 %. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno može spriječiti veliki broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti.

Na Zivtovom trgu održano je besplatno mjerenje šećera, krvnog tlaka i EKG-a. te se mogla dobiti i procjena kardiovaskularnog rizika.

Na predavanjima o srčanim bolestima bili su učenici 4. pm razreda, a na mjerenjima EKG-a, tlaka i glukoze u krvi uz 4. pm sudjelovali su i učenici 3. a razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok. Pratnja učenicima bile su Irena Futivić, prof. i Ana Culej, prof.

https://youtube.com/shorts/lVx6aEtwBCE

Susret riječi – u društvu s pjesnikinjom Evelinom Rudan

Kulturna manifestacija Susret riječi gimnazijalcima je ove godine dovela u goste pjesnikinju i profesoricu s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Evelinu Rudan. Susret se održao 17. rujna 2025. i prisustvovalo mu je četrdesetak učenika Gimnazije A. G. Matoša. Razgovor o poeziji i životu moderirala je prof. Kristina Špiranec.

Evelina Rudan  otkrila je publici da joj je dolazak u Zabok osvježio lijepa sjećanja na jedno davno državno natjecanje iz hrvatskoga jezika koje se održalo 1998. u Tekstilnoj školi, danas ŠUDIGO-u, kad je kao mlada srednjoškolska profesorica sa svojim učenicima ostvarila prve značajne uspjehe. Osim toga, više je godina vodila radionice kreativnog pisanja S piscem u kući pisca u sklopu zabočkih Dana K. Š. Gjalskog koje su pohađali mnogi gimnazijalci i ostali zabočki srednjoškolci. Evelinu Rudan predstavila je prof. Kristina Špiranec, također pjesnikinja i njezina nasljednica, kad je riječ o radionici kreativnog pisanja.

Ugodni poetski razgovori započeli su predstavljanjem autoričina bogatog pjesničkog opusa (Sva ča mi rabi ovega prolića, Uvjerljiv vrt, Breki i ćuki, Smiljko i ja si mahnemo i dr.) za koji je dobila ugledne nagrade stručnih žirija (Nagrada Drago Gervais 2007., Nagrada Fran Galović 2020., Nagradu HAZU-a za književnosti te Nagradu Tin Ujević i Ivan Goran Kovačić). Pjesme su joj prevedene na brojne jezike (slovenski, češki, engleski, njemački, talijanski, rumunjski, nizozemski). U znanstvenom je radu posvećena usmenim žanrovima kao predstojnica Katedre za hrvatsku usmenu književnost na Odsjeku za kroatistiku. Iako je struka rekla svoje mišljene o njezinoj poeziji, Evelini Rudan stalo je do toga da poezija dopre do svakog čovjeka jer, kako kaže, svatko ima pravo na poeziju. Svojom je elokventnošću i sugestivnošću, a osobito izražajnim čitanjem svojih ljubavnih pjesama otvorila put do mlade publike te tako dokazala svoju tvrdnju da poezija možda ne spašava svijet, ali spašava našu dušu i naša srca. Interpretativno čitanje pripovjednih pjesma iz zbirke Smiljko i ja si mahnemo povezalo je slušatelje s autoričinim materinskim jezikom, zvučnom i bogatom čakavštinom, divnom melodioznošću i poetičnošću koja izvire iz sjećanja, zavičaja, bliskih prijateljstava i začudnog pretapanja slika prošlosti i sadašnjosti. Razgovor o jeziku otvorio je pitanje „kolonizacije jezika“, tj. dominacije engleskog jezika te su sugovornice naglasile značaj materinskog jezika kao riznice naših misli, osjećaja, ideja, mašte. Pisanje na dijalektu autorica doživljava prirodnim, osjeća se bilingvalno i smatra da joj upravo to donosi i širu publiku koja uživa u ljepoti hrvatskoga jezika.

Dijalog s pjesnikinjom Evelinom Rudan završio je s temom prijateljstva i učeničkim pitanjima. Današnji je svijet – svijet negledanja jednih na druge, kaže E. Rudan. Tehnologija nas udaljava, šaljemo si glasovne poruke i virtualne zagrljaje, a pravo prijateljstvo traži vrijeme, strpljenje, stvarne susrete, razgovore pa i šutnju kad je to potrebno. Učenike je zanimalo kako nastaje poezija, koje je klasike čitala u školskoj dobi i smatra li da je poezija medij istine ili iluzije. Odgovarajući na pitanja autorica je istaknula da je poezija medij istine, istine srca, iako se služi iluzijskim sredstvima. Susret i razgovor s pjesnikinjom Evelinom Rudan potvrda je da poezija uvijek nađe svoj put do čitatelja.

Dinka Tomašković-Presečki