Category Archives: Novosti

Susret riječi – u društvu s pjesnikinjom Evelinom Rudan

Kulturna manifestacija Susret riječi gimnazijalcima je ove godine dovela u goste pjesnikinju i profesoricu s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Evelinu Rudan. Susret se održao 17. rujna 2025. i prisustvovalo mu je četrdesetak učenika Gimnazije A. G. Matoša. Razgovor o poeziji i životu moderirala je prof. Kristina Špiranec.

Evelina Rudan  otkrila je publici da joj je dolazak u Zabok osvježio lijepa sjećanja na jedno davno državno natjecanje iz hrvatskoga jezika koje se održalo 1998. u Tekstilnoj školi, danas ŠUDIGO-u, kad je kao mlada srednjoškolska profesorica sa svojim učenicima ostvarila prve značajne uspjehe. Osim toga, više je godina vodila radionice kreativnog pisanja S piscem u kući pisca u sklopu zabočkih Dana K. Š. Gjalskog koje su pohađali mnogi gimnazijalci i ostali zabočki srednjoškolci. Evelinu Rudan predstavila je prof. Kristina Špiranec, također pjesnikinja i njezina nasljednica, kad je riječ o radionici kreativnog pisanja.

Ugodni poetski razgovori započeli su predstavljanjem autoričina bogatog pjesničkog opusa (Sva ča mi rabi ovega prolića, Uvjerljiv vrt, Breki i ćuki, Smiljko i ja si mahnemo i dr.) za koji je dobila ugledne nagrade stručnih žirija (Nagrada Drago Gervais 2007., Nagrada Fran Galović 2020., Nagradu HAZU-a za književnosti te Nagradu Tin Ujević i Ivan Goran Kovačić). Pjesme su joj prevedene na brojne jezike (slovenski, češki, engleski, njemački, talijanski, rumunjski, nizozemski). U znanstvenom je radu posvećena usmenim žanrovima kao predstojnica Katedre za hrvatsku usmenu književnost na Odsjeku za kroatistiku. Iako je struka rekla svoje mišljene o njezinoj poeziji, Evelini Rudan stalo je do toga da poezija dopre do svakog čovjeka jer, kako kaže, svatko ima pravo na poeziju. Svojom je elokventnošću i sugestivnošću, a osobito izražajnim čitanjem svojih ljubavnih pjesama otvorila put do mlade publike te tako dokazala svoju tvrdnju da poezija možda ne spašava svijet, ali spašava našu dušu i naša srca. Interpretativno čitanje pripovjednih pjesma iz zbirke Smiljko i ja si mahnemo povezalo je slušatelje s autoričinim materinskim jezikom, zvučnom i bogatom čakavštinom, divnom melodioznošću i poetičnošću koja izvire iz sjećanja, zavičaja, bliskih prijateljstava i začudnog pretapanja slika prošlosti i sadašnjosti. Razgovor o jeziku otvorio je pitanje „kolonizacije jezika“, tj. dominacije engleskog jezika te su sugovornice naglasile značaj materinskog jezika kao riznice naših misli, osjećaja, ideja, mašte. Pisanje na dijalektu autorica doživljava prirodnim, osjeća se bilingvalno i smatra da joj upravo to donosi i širu publiku koja uživa u ljepoti hrvatskoga jezika.

Dijalog s pjesnikinjom Evelinom Rudan završio je s temom prijateljstva i učeničkim pitanjima. Današnji je svijet – svijet negledanja jednih na druge, kaže E. Rudan. Tehnologija nas udaljava, šaljemo si glasovne poruke i virtualne zagrljaje, a pravo prijateljstvo traži vrijeme, strpljenje, stvarne susrete, razgovore pa i šutnju kad je to potrebno. Učenike je zanimalo kako nastaje poezija, koje je klasike čitala u školskoj dobi i smatra li da je poezija medij istine ili iluzije. Odgovarajući na pitanja autorica je istaknula da je poezija medij istine, istine srca, iako se služi iluzijskim sredstvima. Susret i razgovor s pjesnikinjom Evelinom Rudan potvrda je da poezija uvijek nađe svoj put do čitatelja.

Dinka Tomašković-Presečki

Sumarni rezultati i usporedba s prethodnom godinom

Objavljeni su konačni rezultati prvoga roka državne mature za ovu školsku godinu. 88 naših maturanata izašlo je na prvi rok, a 84 je položilo državnu maturu. Čestitke onima koji su položili, a uvjereni smo da će ostali isto učiniti na drugome roku! U tablici ispod prikazani su rezultati ovogodišnje državne mature u usporedbi s prethodnom godinom.

Centil 66,99 govori da su rezultati naših učenika bolji od 66,99% učenika u Republici Hrvatskoj, odnosno da su među 33,01% najboljih.

Najuspješniji učenici

S ponosom ističemo naše najuspješnije učenike na ovogodišnjoj državnoj maturi. Otto Brezak je ostvario najbolji rezultat u generaciji (centil 100) iz čak tri predmeta! To su Fizika, Informatika i Biologija, a k tome je iz Hrvatskoga jezika ostvario 67. rezultat u generaciji (centil 99,75), a iz Matematike na višoj razini 69. rezultat u generaciji (centil 99,36). Sve prijavljene ispite, njih šest, položio je ocjenom odličan. Podsjećamo i da je Otto ovogodišnji državni prvak iz Hrvatskoga jezika. Bravo!

Nikola Daković iz Hrvatskoga jezika ostvario je 5. rezultat u generaciji (centil 99,99), iz Informatike 14. rezultat u generaciji (centil 99,48), iz Fizike 50. rezultat u generaciji (centil 99,29) te iz Matematike na višoj razini 117. rezultat u generaciji (centil 98,9). Sve prijavljene ispite, njih pet, položio je ocjenom odličan.

Jana Matuša iz Hrvatskoga jezika ostvarila je 44. rezultat u generaciji (centil 99,84), iz Matematike na višoj razini ima centil 97,8, iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 97,15 te iz Fizike centil 95,87. Idora Tomašković iz Hrvatskoga jezika ostvarila je 67. rezultat u generaciji (centil 99,75), uz 100% bodova iz eseja, a iz Informatike je ostvarila 14. rezultat u generaciji (centil 99,48).

Dora Drempetić iz Psihologije je ostvarila 2. rezultat u generaciji (centil 99,96), a visoke centile ostvarila je i iz Matematike na nižoj razini (97,27) te iz Hrvatskoga jezika (95,33). Sara Balen ostvarila je 8. rezultat u generaciji iz Psihologije (centil 99,7), a iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 98,65, uz 100% bodova iz eseja.

Vita Zadravec iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 99, iz Hrvatskoga jezika centil 96,61, Biologije centil 97,16, Kemije centil 96,61 te Fizike centil 92,82. Dorotea Lisak iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 99,03, a iz Matematike na nižoj razini centil 99,03. Nikolina Gmaz ostvarila je 11. rezultat u generaciji iz Likovne umjetnosti (centil 99,25), a visoke centile ima i iz Matematike na nižoj razini (99,03), Hrvatskoga jezika (97,17) i Engleskoga jezika na višoj razini (95,2).

Marta Veverec je s centilom 99,24 ostvarila 204. rezultat u generaciji iz Hrvatskoga jezika, iz Matematike na višoj razini ostvarila je centil 96,05 te iz Fizike centil 93,93. Antonija Duh 44. je u generaciji iz Hrvatskoga jezika, s centilom 99,84. Elena Zubić 145. je u generaciji iz Hrvatskoga jezika s centilom 99,46, iz Psihologije je ostvarila centil 97,04, a iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 96,53.

Patrik Tuđen ostvario je 24. rezultat u generaciji iz Informatike (centil 99,08), a iz Fizike je ostvario centil 90,83. Borna Šimag 161. je u generaciji iz Matematike na nižoj razini (centil 99,03) te 63. u generaciji iz Politike i gospodarstva (centil 98,42). Mila Mašić 161. je u generaciji iz Matematike na nižoj razini (centil 99,03) i 19. u generaciji iz Likovne umjetnosti (centil 98,65). Iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 97,63, a iz Engleskoga jezika na višoj razini centil 91,5. Ema Fišter iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 97,99 , iz Matematike na nižoj razini centil 96,34 te iz Hrvatskoga jezika centil 90,9.

Dominik Koletić iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvario je centil 98,73, a iz Politike i gospodarstva centil 96,12. Ema Papeš iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 98,02. Petra Šajnički iz Psihologije je 33. u generaciji s centilom 98,63, a iz Matematike na nižoj razini je ostvarila centil 96,34. Jana Hren iz Matematike na nižoj razini ostvarila je centil 98,01. Antonio Hamin iz Politike i gospodarstva ostvario je 36. rezultat u generaciji s centilom 99,11.

Upisi na studije

Brojevi vezani za upise na studije još uvijek nisu konačni, s obzirom da se rang liste zaključavaju nešto kasnije nakon objave rezultata, ali prema trenutnom stanju, kao i svake godine, naši učenici će u većini upisati svoje prve izbore studija, njih 70, ako pribrojimo i učenike koji će na dvopredmetnim studijima jedan od predmeta upisati kao prvi izbor. To je čak 83% učenika od onih koji upisuju studije na prvome (ljetnome) roku. Već tradicionalno, u ukupnoj strukturi sveučilišta i veleučilišta, daleko najviše učenika upisuje neki od fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njih 66. Trenutnu strukturu upisa prema nositeljima studija možete vidjeti u tablici ispod.

Strukturu upisa prema izvođaču možete vidjeti u tablici ispod.

Svim našim maturantima, a budućim studentima želimo uspješno studiranje!

4. srpnja 2025. u Sportskoj dvorani Zabok održana je završna svečanost na kojoj smo se oprostili od 59. generacije maturanata. Svečanosti su nazočili župan Željko Kolar, gradonačelnica Valentina Đurek, članovi Školskog odbora, profesori te roditelji.
Tom je prigodom župan Kolar nagradio učenike Idoru Tomašković, Antoniju Duh, Martu Veverec, Otta Brezaka te Nikolu Dakovića novčanom nagradom od 500 eura i prigodnim poklonom za izniman (5,00) prosjek tijekom četverogodišnjeg gimnazijskog obrazovanja.
Bila je to svečanost puna emocija, sreće, pjesme i plesa kojima smo našim maturantima željeli uljepšati kraj gimnazijskog obrazovanja te im poželjeti puno uspjeha i u daljnjem školovanju!
Sretno, dragi maturanti!

Botanički vrtovi i arboretumi diljem Hrvatske obilježili su manifestaciju posvećenu očuvanju biljne raznolikosti, edukaciji i promociji prirodne baštine. Događanja su se odvijala od 2. do 8. lipnja, a uključivala su raznovrsne radionice, stručno vođene ture, izložbe, predavanja i aktivnosti za učenike.

Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma organizira se u suradnji s Hrvatskom udrugom botaničkih vrtova i arboretuma, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti biljnog svijeta i njegovom očuvanju. Manifestacija se održava svake godine početkom lipnja, u skladu s međunarodnim inicijativama za zaštitu biljaka.

Gimnazija se svojim programom uključila u manifestaciju i time doprinosi jačanju edukacije i zaštite botaničkih vrtova.