Projekt: Šećerna bolest

U školskoj godini 2025./2026. godine u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Zabok provodi se projekt “Šećerna bolest” u kojem sudjeluju odabrani učenici iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok. Voditeljice projekta su Ana Culej, prof. i Irena Futivić, prof.

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se s pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

Tip 2: Najčešći je oblik šećerne bolesti (90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.

Koji su rizični čimbenici?

Tip 1: Iako se još uvijek istražuju rizični čimbenici za dijabetes tip 1, neki genetski čimbenici, okolišni čimbenici, starija dob žene u vrijeme porođaja te izlaganje nekim virusnim infekcijama povećavaju rizik za obolijevanje.

Tip 2: Rizični čimbenici za dijabetes tip 2 su starija dob (40 g. i više), pretilost, pozitivna obiteljska anamneza (srodnici prvog stupnja oboljeli od šećerne bolesti), smanjena tolerancija na glukozu, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, povišene vrijednosti triglicerida.

Ciljevi projekta su:

osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija
podizanje svijesti o dijabetesu, naglašavanje komplikacija povezanih s bolešću i važnosti pristupa informacijama o skrbi
obilježiti Svjetski dan šećerne bolesti- 14.studeni
poticanje aktivnog sudjelovanja učenika u lokalnoj zajednici da bi stečene spoznaje o šećernoj bolesti proširili u zajednici u kojoj žive

Na početku projekta učenici su ispunili upitnik o procjeni rizika od tipa 2 šećerne bolesti.

Rezultati upitnika

Procjena rizika od tipa 2 šećerne bolesti

Koliko imaš godina?

manje od 46 – 22 ispitanika

Kakav je vaš indeks tjelesne mase?

a) manje od 25 – 21 ispitanik

b) od 25 do 39 – 1 ispitanik

Koliki je opseg struka u visini pupka?

a) muškarci manje od 94 cm i žene manje od 80 cm – 22 ispitanika

Jeste li u slobodno vrijeme tjelesno aktivni najmanje 30 minuta svaki dan?

da – 18 ispitanika

ne – 4 ispitanika

Koliko često jedete voće i povrće?

a) svaki dan – 14 ispitanika

b) ne svaki dan – 8 ispitanika

Jeste li ikada uzimali lijekove za visoki tlak?

a) ne – 22 ispitanika

Jeste li ikada imali povišeni šećer?

a) ne – 21 ispitanik

b) da – 1 ispitanik

Je li kome od vaše uže obitelji dijagnosticirana šećerna bolest?

a) ne -13 ispitanika

b) da -baka, djed, stric, strina – 7 ispitanika

c) roditelji, brat, sestra – 2 ispitanika

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tip 2?

a) nizak rizik ( 1 od 100 osoba) -20 ispitanika

b) blago povišen rizik (1 od 25osoba) – 2 ispitanika

Učenici 2.pm razreda napravili su istraživački rad na temu “Fitoterapija protiv šećerne bolesti” u alatu Book creator.

Učenici koji sudjeluju u projektu su napravili plakate na sljedeće teme: procjena rizika od tipa 2 šećerne bolesti, prehrana kod šećerne bolesti i šećerna bolest.

Mjerenje glukoze u krvi kod učenika 3.a i 4.pm razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok

29.rujna 2025. u Zaboku je obilježen Svjetski dan srca. U Gradskoj galeriji povodom Svjetskog dan srca održana su predavanja o visokom tlaku i srčanim bolestima.

Od 10-12 sati na Zivtovom trgu održano je besplatno mjerenje šećera i krvnog tlaka, mjerenje EKG-a i procjena kardiovaskularnog rizika te izračuna tjelesne mase. Na predavanjima o srčanim bolestima bili su učenici 4.pm razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok, a na mjerenjima EKG-a, tlaka i glukoze u krvi uz 4.pm sudjelovali su i učenici 3.a razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša – Zabok. Pratnja učenicima bile su Irena Futivić, prof. i Ana Culej, prof.

Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima i brige o zdravlju srca. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno može spriječiti veliki broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati mjerenja utvrdili su većina učenika 3.a i 4.pm razreda ima normalne vrijednosti šećera u krvi. U 3. a razredu 15 učenika imalo je normalne vrijednosti šećera u krvi, 2 učenika imali su snižene vrijednosti, a 4 povišene vrijednosti.

U 4.pm razredu 2 učenika imala su snižene vrijednosti šećera u krvi, 4 učenika imala su povišene vrijednosti šećera u krvi, a 11 učenika imalo je normalne vrijednosti GUK-a.

U provedenom mjerenju glukoze u krvi ukupno je sudjelovalo 38 učenika 3.a i 4.pm razreda. Normalne vrijednosti šećera u krvi imalo je 26 učenika(68,42%) ,snižene vrijednosti 4 učenika (10.52 %), a povišene vrijednosti 8 učenika (21,05%). Povišene vrijednosti mogu nastati zbog konzumiranja hrane prije mjerenja.

Ograničenja ispitivanja uključuje mali broj ispitanika i činjenicu da nisu sva ispitivanja provedena natašte.

Iako su rezultati povoljni preporuka je da učenici koji pokazuju odstupanja ili obiteljsku predispoziciju redovito prate razinu glukoze u krvi.

Istraživanje bismo mogli proširiti testiranjem glukoze u krvi kod različitih dobnih skupina.